Hallo Bemvindo mai iha Blogger Simples nebe guia ita bot sira tuir ita bot sira nia nesesidade
Ezemplu TEZE cap 1/2
PROJECT WORK
WEBSITE KULTURA TIMOR-LESTE
MUNICIPIU LOSPALOS
HUSI
NARAN : DINIZ GUTERRES XIMENES
DEPARTAMENTU : IT
FAKULDADE : CSE(COMPUTER SCIENCE ENGINEERING)
EIROS ENTREPRENEUR INSTITUE(EEI)
2017
INDISE
Pajina Topiku i
Pajina Ratifikasaun Preceptor ii
Pajina Ratifikasaun Ezame Final iii
Abstratu iv
Pajina Meta ka Dedikasaun v
Pajina Prefasiu vi
Pajina Indise vii
Kapitulo1 INTRODUSAUN
Antesedensia
Formula Poblema
Limitasaun Problema
Objektivu no Benefisiu
Metodologia
Kapitulo2 TEORIA
2.1 Teoria Fundamental
2.1.1 Sistema Informasaun
2.1.2 Website
2.1.3 Html
2.1.4 Css
2.1.5 Php
2.1.6 Database
2.1.7 Mysql
ABSTRATU
avansuteknolojikunebeaumenta dadaun ne'e lori influensia nebe diak tebes ho sinal iha area oioin uja sistema informasaun hanesan online reservae lori mudansa bot ne'ebe oferese oioin konaba asesu fasil ba informasaun.
CAPITULO I
INTRODUSAUN
1.1 ANTESEDENSIA
Iha era globalizasaun tecnologia agora modernizasaun area informatika nian komputador no inaternet iha mudansa no avansadu ba beibeik iha sekulu ida no mos dezemvolve tebtebes iha mundu halo ema hotu iha mundu hodi servisu lais liu husi computador no internet no mos fasilita ema hodi konhese buat barak iha teknologia nia laran no hatene informasaun nebe mak akontese iha mundu internasional liu husi teknologia iha minutu balun nia laran.Teknololgia informasaun nian ne'ebe mak uza ba prosesu konaba dadus prosesamentu hodi haloot buat ruma atu kontrola dadus,iha dalan oioin atun produs kualidade informasaun ne'ebe mak relevante uza ba pessoal negosiu no mos governo ida ne'ebe estratejiku ba desizaun.
Bazeia ba dezemvolvimentu teknologia nian ne'ebe mak famozu tebes hakerek nain hakarak aproveita iha skripsi ida ne'e hodi halo ka foti topiku konaba "kultura Timor-Leste munisipiu lospalos" hodi fo sai ba publiku ka mundu internasional katak Timor-Leste maske rai kiikoan maibe nia kultura bot tebes no mos sai hanesan identidade nasaun nian nebe timor oan hotu tane as.
Hakarak foti topiku ida ne'e tamba hakerek nain hakarak hatudu ba ema hotu-hotu liuliu ba timoroan katak kultura ne'e laos buat nebe kiik no hanesan sasan nebe mak ema hodi halimar fiar katak liu husi website ida ne'ebe mak hakerek nain halo sei fo vantagen ba ema hotu hodi bele asesu no mos hatene identifika nia an tamba timoroan barak mak lahatene nia kultura,website nebe mak hakerek nain kria ne'e laos tur hanoin hodi halo deit maib iha tempo nebe mak barak buka hatene informasaun no mos halo peskiza externa husi referensia balun mak hodi bele fo kbiit hodi kria website ida ne'e.
1.2 FORMULASAUN PROBLEMA
oinsa atu halo ka kria sistema informasaun hanesan website?
oinsa atu kria database?
oinsa atu halo manipulasaun ba iha website nia style?
oinsa atu fo sai ba publikku hodi ema hotu bele asesu?
1.3 LIMITASAUN PROBLEMA
Ihalimitasaunproblemane'e hakerek nain foti topiku Kultura Timor-Leste iha topiku nia laran ne'e hakerek nain uja sistema informasaun nebe uja php,mysqlno mos style cssnian hodi halo ka forma sistema hanesan website
Ihaskripsine'erasik sei iha limitasaun problema nebe mak hakerek nain resumu mak hanesan uja aplikasaun ka software notepad,xampp,mozila firefox, hodi halo ligasaun ba malu no halo anlisis ba data sira nebe mak atu hatama sistema.iha sistema informasaun website uja uluk notepad++ hodi forma nia style ka modelu nebe mak atu sai hanesan website hafoin loke mozila firefox hodi hare nia sistema informasaun sai diak ka lae e nune loke xampphodi halo sistema informasaun gere dadus ka kria database ho hatama(imput) dadus informasaun no foto nebe mak presija atu rai iha sistema rasik.
1.4 OBJEKTIVU NO BENEFISIU
A.OBJEKTIVU
Hadi'a kualidade iha area IT
Fo orientasaun pozitivu ba area IT
Halao no hamenus responsabilidadeno hanoin saida mak fasil atu aprende
Hasae kapasidade iha area IT
B.BENEFISIU
Liu husiskripsiho titulu website "KULTURA TIMOR-LESTE MUNICIPIU LOSPALOS" iha valolr as tebes ba hakerek nain no mos ba klientes/user,iha vantagen no benefisiu tebes bahakerek nain no mos ba kliente tamba liu husi relatorio ida ne'e hakerek nain bele hasai nia talentu nudar hakerek nain ba skripsi ida ne'e no mos aumenta no dezemvolve tan hakerek nain nia prinspiu konaba web programing nia hodi tau as area informatika iha rai ida ne'e no mos sei fasilliu ba klientes sira tamba relatorio ida to tipu lingua nebe mak uja ita nia lian rasik(tetun).
1.5 METODOLOZIA
Metodo nebe mak hakerek nain uza hodi kria website mak hanesan:
Presija hanoin nebe mak hakmatek hodi bele halo ou kria no mos dezenu konaba website nia lalaok ne'e halai oinsa no mos oinsa tau nia lingua(coding).
Presija konsulta barak ba mestre no ba kolega sira nebe mak iha hanoin diak konaba web no mos lee barak refesensia balun nebe mak presija
Presija material balun nebe mak uja hanesan komputador/laptop,software nebe mak uja hodi halo website
domina mos iha lligua program nia ka hafal nia kodigu(coding).
CAPITULO 2
TEORIA
2.1 TEORIA FUNDAMENTAL
Teoria baziku sistema,sistema nebe mai husi latin (systema) no (gregusustema) hanesan unidade ida nebe kompostu husi komponente iha relasaun hamutuk atu fasilita ida laran informasaun material ka energia,mandatu nia dala barak uza atu deskreve buat ruma nebe atu estabelece entidade sira nebe sira halo interasaun nebe modelu hanesan matematika dala barak halo sistema ida ho karakristika ka hahalok espesifiku komponente ba sistema,sistema limitasaun,ambiente la tama iha sistema,sistema imput, prosesamenetu sistema,sujestaun sistema informasaun sistema informasaun ida dadus nebe iha forma ida nebe mak diak liu no signifikante nebe ba kualidade informasaun nebe depende ninia liuliu ida los,ne signifika katak informasaun tenki livre.
DBMS ne'e armazenamentu ida konaba dadus iha kodigu ida nebe husu no hakerek aplication konjuntu partikular dadus,dadus nebe mak rekolla konaba organizasaun data nune'e bele fasilita aktividade atu hetan informasaun.Dadus ne'e iha intensaunatu resolve konaba sistema nebe uja bazeia ba husu diagrama relasaun entidade(ERD) modelu dadus atu deskreve relasaun(korelasaun).Diagramar relasaun entidade uja hodi reprezenta sira hatene konaba relasaun komputer oi-oin no tipu oi-oin konaba komputer nebe hola parte husi rede(jaringan) ida ne'e oras linña hanesan telefone,wireless no sira seluk.Instalasaun nebe iha forma HTML kliente nebe halo pedidu asesu ba informasaun,karakteristiku principal dokumentu HTML ida ne'e ho ninia konesementu hanesan forma ida ba programa ida nebe bele liga ho programa waterfall nebe dezemvolvimentu kona instalasaun sistematikamente.
2.1.1 SISTEMA INFORMASAUN
Sistema inforamasaun hanesan kolesaun husi komponente ka elementu ne’ebe integra an hodi alkansa objetivu balu. Definisaun sistema hetan iha grupu rua iha difinisaun sistema maka presaun ba prosedimentu no presaun ba komponente ka elementu. Definisaun sistema ne rasik ne’ebe presaun ba komponente ka elementu hetan difisaun ne’ebe luan liu duke presaun ba prosedimentu tamba difisaun refere simu liu, tamba sistema balu hari husi subsistema (Jogianto, 2005: 2). Nune’e bele hatete katak sistema hetan difinisaun hanesan uniformeida ne’ebe hari husi ida ka liu komponente elementu ka subsistema ne’ebe interasaun hodi alkansa objetivu ruma.Iha sistema informasaun ne’ebe halo la hanesan ho iha sistema komputador( TIK),no prosesu ba fila liman sira.Sistema informasaun ne’ebe lahanesan husi teknologia .
Informasaun. iha sistema informasaun nia laran,baibain hare iha kompanente TIK
nian ida nee hanesan benifisiu teknologia.Iha definisaun nee halo organisasaun teknologia
informasaun no komunikasaun(TIK),maibe no oinsaemebele halo interaksaun ho teknologia no fo apoio prosesu ba fila no objective ba teknologia informasaun.
Sistema informasaun mos nia prosesu lahanesan sistema informasaun mos kontrola konaba modernisaun atu prosesu fila liman nian.sistema informasaun hanoin atu fahe nia tipe privadu husi sistema servisu.Sistema servisu hanesan sistema neebe ema uja ho
sasan eletronika hodi halo servisu no esforsu an halo produsaun, neebe nia resultado atu fo
sai atu nu’une ema bele sosa.Sistema informasaun hanesan ,transmisaun,rai,foti,
manipulasaun,no fo sai,informasaun.Ho ida nee,sistema informasaun halo relasun ho sistema dadus hodi halo aktividades sistema seluk.Sistema informasaun hanesan,forma komunikasaun ida iha sistema dadus ne’ebe sai hanesan prosesu ou forma husi memoria social,sistema sosal mos hetan nao formal ne’ebe fo apoio husi ema neebe foti informasaun neebe los.sistemainformsaun focus liubaestuda no disiplinahusisisremaorganisasaun informatika.
Sistema informasaun hanesan relasaun ho terorganisasaun husi populasaun,ho sasan ne’ebe ta bele ha n re no halo aplikasaun (lunak) no mos sasan ne’ebe ita bele kaer,hare no monta no esforsu ahalo komunikasaun atu hatama dadus,muda,no fahe informasaun iha organisasaun nia laran.Tuir Mc Leod; informasaun hanesan sistema ne’ebe nia forsa no hatama informasaun nia ba media nescesidade halo troka lor-loron ne’ebe fo apoio objective ba manajerisaun organisasaun iha hotu no atu fosai iha informasaun.
Funsaun Sistema Informasaun
Funsaun ba sistema informasaun nee daik no prosesu apoio no teknologia a’as tebes,no esforsu an ne’ebe kualidade no a’as tebes iha kompania. Sistema informasaun manezamentu atu fo apoiu operasaun ba manezamentu no desizaun ida katak organisaun nia laran.sistema informasaun manezamentun nia objetivu no nia resultado informasaun ne’ebe halo ba kompania.
Tamba ne’e kometmentu kompania atu halao sistema informasaun manezantu ne’ebe tenki
a’as no prosesu ne’ebe akontese produsaun sai hanesan vantage ba kompania.
Informasau no resultadu ba sistema informasaun hetan diak liu ba manezamentu,mak analisa sistema,tenki,halo,tuir,nesicidade-nesecidado informasaun,persisa,no halo servisu ba level oin-oin ne’ebe a’as iha manezamentu ho nia tipe ita nebe,foti.
Sistema Informasaun Ninia Vantagem
Sistem informasaun nia Vantagem koalia konaba vantation system Information dalaruma objective barak iha moris lor-loron no hahu husi boot too kiik no dala ruma mos ita la persisa atu fo vantagem husi sistema informasaun.Deratamente kedas ita nia vantagem husi informasaun.Vantajen husi Software ne'e mak custo ba investimentu kiik, kualidade empenhu (modern) no seguransa diak tebes, bele halo lokalisaun no livre. Nasaun barak mak oras ne'e halo politika migrasaun ba FOSS (Free Open Source Software) ho suporta husi governu ba inisiativa FOSS nian ho fo intensivu ho desenvolve politika hodi suporta uza no desenvolve FOSS ba interese nasional nasaun nian. Nasaun sira ne'e hanoin katak ho uza FOSS bele enkoraza industria software local hodi desenvolve, hamenus gastu orsamentu ba iha tenderizasaun software iha instituisaun governu nian.Desenvolvimentu FOSS iha Timor Leste sei menus, FOSS sei konsidera hanesan buat foun ida, no ema sira nebe'e mak uza FOSS se limita ba halo instalasaun ba software deit, sidauk halo mudifikasuan, sidauk aumenta fitur no mos sidauk hadia bug nebe'e mak iha. Ho razaun tamba recurso humanu ba iha area ida ne'e limitadu, sidauk iha informasuan no dokumentasuan mak kompletu, 100% escola teknika informatika no Universidade mak iha area Informatika sidauk hatama FOSS ba sira nia kurikulum.
1. Sai sarana foti dezisaun;foti desizaun ida neebe akontese iha sistema informasaun neebe inportante tebes,tamba nee sistema informasaun bele halo impaktu no mos konsenkuesia husi desizaun ita foti lor-loron ba parte neebe sei iha probema laran.
2. Sai hanesan Sarana halo dadus;iha sistema ida nee vital tebes tamba nee ho akontesementu nedie sai ba media dadus ninian no ejiji atu fo sai fasiltasaun no fo
3. dadus no nia objective diak sei kolia sai ba pupulasaun konaba politika,social,kultura,ekononia,kontador no prosesu konaba moris no fo dadus neebe sei sai hanesan topico iha pupulasaun bainhira fahe asan hanesan radio,televisaun,surat,neebe liu husi social media neebe agora dadaun iha rai laran.
4. Sai hanesan sasan kontrola dadus;sai hanesan kontrola dadus no hanoin hanesan sistema informasaun neebe inportante mos atu komtrola dadus neebe iha populasaun la tuir korente no bele halo tuir konsesntrasaun efektivu husi dadus seluk.husi sistema informasau mesak diak atu sai kontrola dadus neebe iha populasaun nia laran nafatin tau matan efektivo husi dadus seluk.
Sistema,Informasaun,Nia,Desvantejem
Desvantajem husi sistema informasaun koalia konaba desvantajem sistema informasaun neebe lahusik husi desvantajem- desvantajem mosu iha sistema informasaun no agora nee sei menus liu no mos klaru konaba saida deit desvantajen-desvantajen iha sistema informsaun nia laran.
1.Iha Indikasaun sasan neebe halo sistema informsaun iha populasaun neebe inportante sai susar iha oknum oknum neebe ho nia objective neebe sai hasesan sasan modern no inportante iha fatin ba populasaun populasaun sira nia objective no sasan neebe sei modern liu ba saude.Iha problema ida nee saindefisil tebes tamba faktus-faktus barak neebe halo kleur iha problema neebe sai ba idak-idak nia privadu,no oin-oin tanesan sisi diak no sisi a’at hakarak halo iha sasan neebe espesial.
2.Menus sosialisaun konaba sistema informasaun neebe inportante,iha partei ada akomtesimentu hahu husi lapisan nia okos too lapisan nia leten tenki troka komunikasun no mensoalisasaun konaba akontese iha sistema informsaun neebe inportante,la iha populsaun fo hela teknologia iha tempu agora modernisasaun nee la fo a’as liu socialisasaun.
Desvantajen Rede/ Lina Wireline
Desvantajem rede/lina wireline iha oin ha’at;
1.Sukat no halo fatin ba kabel neebe laiha,
2.Tempu aumenta kleur,
3.Aumenta fatin rede/lina la pernamen,
4.Persisa osan hodi hadia rutin.
Vantajen ho Desvantajem sei sai haesan sistema informsaun ida hodi hao aplikasaun ba komputador hodi fo apoio ba opearasaun husi organisasaun ida.oprasaun instalasaun,hodi hadia komputador,ou sasan lunak no dadus nian.sistema informasaun mak komponente ida husi informasaun neebe relasaun ho integrasaun atu fo nia ojectivo ida neebe espesifikasaun liu.Komponente-komponente seluk neebe hanesan komponente input,(hatama),modelu output(hasai),teknologia basis dadus (database).
2.1.2 WEBSITE
Web mak fasilidade hypertext ida atu hatudu dadus iha forma testu, imajen ka estátua, lian, animasaun durasaun, no dadus multimedia seluk. Kuandu website ida kobransa pájinas kona-ba fatin, iha fatin neʼe iha internet (www) kona-ba internet. Pájina web ida ne ' ebé mak dokumentu ida ne ' ebé hakerek iha formatu HTML (Hyper Web maisomenus Hanesan)
Ida-ne'e mak website ne ' ebé nia informasaun ne ' ebé mak informasaun one-way ida, ne ' ebéde'itmaihusinaʼin software mesak. Iha jerál, portál ida ne'e mak data, la muda, no bele deit informa,husi,nain,de'it.Ezemplu:empreza,perfíl.
Web,Dinámika
Ida-ne'emakportálida ne ' ebé iha movimentu ida kona-ba informasaun via ne ' ebé mai husi uzuáriu no nain, atu nune'e pengupdatan bele halo uzuáriu, no mós iha rai portál. Ezemplu:Friendster,Facebook,ho,tan Text Markup Language) ne'e kuaze sempre hetan asesu liuhusi HTTP (Hyper Testu Transferénsia Protokolu) ne ' ebé mak protokolu ida-ne ' ebé hato'o informasaun husi server portál ida atu hatudu,ba,uzuáriu,liuhusi,browser,web,ida.
Web,Forti
Ne ' ebé mak hetan asesu hanesan ba área ne ' ebé mak rede internet ida. No nia bele hetan asesu hosi simplesmente uza browser web ida (jeralmente tiha ona kona-ba PC) la presiza atu instala,kliente,sira,ne'ebé,espesiál,ba,aplikasaun.
Web,Fraku
Desvantajen hirak kona-ba kandidatura web interfaces ne ' ebé mak bele husu ba espesifikasaun padraun atu kria dokumentu web no limitasaun sira kona-ba abilidade web browser ne ' ebé hatudu sira, speeds internet limitadu bele halo aplikasaun responde neineik.
2.1.3 HTML
Language Markup hypertext (HTML) mak ema testu dokumentu ida-ne ' ebé mak fásil atu komprende kompara ho lian seluk ne ' ebé programming. No tanba ne'e HTML bele lee liuhusi plataforma sira ne ' ebé la hanesan Kona, UNIX no ema seluk. Atu hatene liután HTML mak script ida ne ' ebé iha neʼebé ita bele hatuduinformasaun no kreatividadeliuhosi internet.
2.1.4,CSS
CSS la'oslian ida ne ' ebé programming, maibé nia bele husu dokumentu espesiál ida ne ' ebé mak folin-boot atu define nia komponente web hotu-hotu (parte hanesan meza, forma, nsst.). Prinsipál dokumentu CSS mak HTML tag, iha tag CSS HTML ne'e la refere ba tag ida maibé hanaran selector ida. Dokumentu CSS sira-nia funsaun importante liu mak atu estabelese pájina web ho sistema estilu, tanba dokumentu CSS hanesan forma ida ne ' ebé ba elementu HTML (html komandu) tuirmai, dokumentuidane'emakhanesankódigune'e ho HTML tags.
2.1.5,PHP
PHP mak script server-sorinida ne ' ebé mak aumenta ba HTML. Uza programa PHP permite portál ida atu sai intractive no dinámika liu. Dadus sira ne ' ebé haruka husi portál vizitante sei prosesa no rai ne ' ebé hela iha server web dadus nian, no bele sai hatudu dala ida tan kuandu,asesu.
Uluk PHP ne'e harii hosi ema ida, Rasmus Lerdorf, ne ' ebé orijinalmente harii atu sura númeru bainaka iha ninia homepage. Hahú iha fulan-Janeiru tinan-2001, PHP aloka ona área liu tokon 5 ne ' ebé mundu tomak, no sei kontinua moris tanba fasil ba aplikasaun PHP ida ne'e kompara ho lingua sorin server seluk.
2.1.6 DATABASE
Lubuk ida kona-ba dadus fahe auxilia hamutuk iha fatin ida iha (ka hetan asesu hosi) computer ida. Baze dedadus informátika kadastru tiha ona hanesan-gabinete nu'udar depózitu eletróniku ida kona-ba informasaun ne ' ebé marka ba asesu fásil ka ba objetivu espesífiku ida.
2.1.7 MYSQL
MySQL (My Strukture Query Language) mak dadus kriasaun programa ida ne ' ebé mak souce nakloke, katak ema hotu-hotu bele uza ida-neʼe no la hetan bandu. MySQL ne'e tuir loloos ida produtu ne ' ebé halai kona-ba plataforma Linux ida. Tanba ninia souce ne ' ebé nakloke, MySQL bele konkorre ba plataforma sira ne ' ebé hotu-hotu Kona ka Linux. Aleinde ne'e, MySQL mak dadus asesu programa ida ne ' ebébeleuzabakandidatura multiuser (uzuáriubarak).
Instalasaun ida ne'e mak folin-boot atu jere dadus tuir dalan ida ne ' ebé fleksivel no lailais tebes.Aktividade balun sira relasiona ho dadus sira ne ' ebé hetan apoiu husi instalasaun ne ' ebé mak salva dadus ne ' ebéhola parte iha meza,hamos(Delete)dadus iha tabela,mudansa dadus iha tabela,Retrieve dadus ne ' ebé rai ne ' ebé hela iha meza,permite hodi hili dadus balun ne ' ebé foti husi dadus,permite atu estabelese priviléjiu asesu dadus no konseitu báziku dadus.
MySQL mak multiuser baze dedadusida ne ' ebéuzalian Lingua Query Structrured (SQL). MySQL iha operasaun sira kliente-server envolve daemon MySQL server kona-ba sorin server no oin-oin programa no biblioteka sira ne ' ebé halai iha sorin kliente.MySQL bele atende dadus ne ' ebé boot. Empreza ne ' ebédezenvolve MySQL ne'eTcX, ne ' ebéreklamakonsegehaloot dadus baze dadus benefisiariu transferensia liu 40, meza 10,000 no liña maizumenus millaun 7, ho nia total hamutuk besik 100 Gigabate dadus.
Langganan:
Postingan (Atom)
Benvindo mai hau nia Blogu
Olocassa Ossu
aprende no serbi
-
Sistema inforamasaun hanesan kolesaun husi komponente ka elementu ne’ebe integra an hodi alkansa objetivu ida. Definisaun sistema hetan iha ...
-
aprende no serbi
-
Iha parte primeiru ita bot sira halo tiha folder ruma ou hatuir hau nia folder komforme ita bot sira. parte primeiru ita kria uluk kodigu pa...
Tidak ada komentar:
Posting Komentar